Natpisi

Natpis o gradnji zidina

Turus Patalius Gran(picus) Opiav(vi) f(ilius)
Venetus Lastimeis Hosp(oli) f(ilius)
 pra(ifectei) murum locaverunt lon(gum)
 pedes CXI alt(um) pedes XX eiste(m) prob(averunt)

Turo Patalije Granpik Opijavov sin
Venet Lastimije Hospotisov sin
 prefekti pogodili su gradnju bedema dugog
111 stopa, visokog 20 stopa i istoga zaprimili
Kameni natpis pronađen je 1848. uz bivšu gradsku vijećnicu na obali.. Spomenik je važan budući da predstavlja najstariji natpis na latinskom jeziku i pismu nađen na području Hrvatske.

Ovaj kameni natpis dokaz  je rimske uprave u starom Curicumu (antički naziv za grad Krk) i vremenski se datira u polovicu 1. st. pr. Kr. Spominju se  Turus Granpik i Venet Lastimeis, dva  Liburna- prastanovnika otoka Krka , koji su zaslužni za izgradnju bedema. Sama činjenica da je natpis napisan na latinskom jeziku i u formi rimskih javnih natpisa dosta govori o postojanju nekog oblika rimske uprave, s čime je jako povezan proces romanizacije temeljen većim dijelom i na jezičnoj asimilaciji.  Te dvije osobe imaju funkciju prefekta što znači da je uprava gradom dana autohtonom stanovništvu, koja na neki način govori u prilog mirnoj asimilaciji na otoku Krku.

Za one koji žele znati više

49. god. Pr. Kr. U vrijeme biješnjenja građenskog rata na području Rimskog Carstva između Pompeja i Cezara, jedna od epizoda iz rata dogodila se uz obale otoka Krka blizu današnjeg krčkog mosta. Cezarov se general Antonije sklonio u sam grad Krk koji je imao luku i  ondje je bio opsjedan. Zidine o kojima nam govori ovaj natpis moguće su upravo oni zidovi iza kojih se sklonio Antonije sa svojom vojskom.

Počasni natpis krčkom Patronu


[---trib(unus) coh(ortis)]
 [Vig]il [es?
XI Urb[a](nae) trib(unus) coh (ortis) VI
 praet(oriae) et protector
Aug(ustorum) n(ostrorum trium).  Patro
 ni splendidissimae
 civitatis Curicta
 rum ob insignem
 eius benevolenti
 am statuam poni
 sanxerunt feliciter.

…tribuna XI. Gradske(vatrogasne) kohorte, tribuna VI. Pretorijanske kohorte i protektora triju naših Augusta, patrona preslavne općine Krčana, zbog njegove znamenite dobrostivosti sretno odrediše postaviti kip.

U doba kasnog Rimskog carstva datira se jedan zanimljiv javni natpis iz Krka nađen 1860. godine na trgu ispred crkve Sv.Kvirina. Natpis spominje visoko rangiranu vojnu osobu nepoznatog imena (zbog oštećenja).  Taj je vojni časnik obnašao u Rimu tri(?) tribunata i bio je protektor trojice Augusta, najvjerojatnije Valerijana, Galijena i Valerijana Mlađeg. Ovom su patronu građani Krka iskazali zahvalnost podizanjem statue njemu u čast od koje se nažalost sačuvalo samo postolje. Međutim taj natpis nije značajan iz tog razloga, već zbog toga što je on Patron, kako stoji u natpisu, «najljepšeg grada krčana»- «splendidisimi Civitatis Curictarum», dakle možemo ustvrditi da je u 3. st. Krk predstavljao značajan grad.

Kamena mjera za žitarice

Kamena mjera za žitarice prvi put se spominje 1543 godine . Ukrašena je reljefom krilatoga lava, simbola sv. Marka i zaštitnika Venecijanske republike. Kamena mjera u to doba  nalazila se na Veloj placi ( glavni gradski trg) gdje se odvijala trgovina i ubirao porez. U 19. Stoljeću J.A. Patris na Krku piše da je "mjera od žita bila nigda mera od minice i kvartarola na placi u živom kamenu zdubjena", na mjestu koje se nazivalo "na kvartaroli"."

Originalno je kamena mjera za žitarice imala 4 izdubljene mjere: MINICA 10-12 kg , KVARTAROL  5-6 kg ,  2,5-3 kg ZDJELA  i 1,25-1,75 kg PALJ . Danas na kamenoj mjeri možemo vidjeti dvije cijelovito očuvane mjere MINICA i KVARTAROL  te jednu dijelomično očuvanu ZDJELA .