Frankopanski kaštel
Frankopanski je kaštel jedan od najvećih povijesnih svjedočanstava naseljenosti Krka. S mirnog, prostranog trga Kamplin danas se kreće u obilazak kaštela: autentičnih kamenih prolaza starih devet stotina godina, koji su djelomično obnovljeni i pretvoreni u izložbene prostore, a djelomično prepušteni uslojavanju koje je svako vrijeme i svaka generacija upisivala u nj. Danas se cijelo zdanje može razgledati šetajući po zidinama, obilazeći katove triju kula i promatrajući prostranu unutrašnjost kaštela.
Frankopanski je kaštel dugotrajno gradila krčka plemićka obitelj Frankopani, između 12. i 15. stoljeća, sa svrhom obrane grada, da bi se unutar njegovih zidina mogli skloniti i vojnici i građani u slučaju napada.
Kvadratna kula ili Sudnica
Kvadratna kula najstariji je dio kaštela. Pretpostavlja se da je izgrađena samostalno, u funkciji zvonika katedrale, budući da krčka katedrala nije imala drugog zvonika. S ove su se kule, osim crkvenih zvona, čula i zvona za uzbunu kad bi grad bio u opasnosti. Dokaz o godini izgradnje jest luneta koja je pronađena iznad vrata kvadratne kule, a na kojoj stoji natpis:
„Ovo je djelo čitave zajednice godine Gospodnje 1191. U vrijeme Ivana biskupa krčkog i Bartola i Vida kneževa krčkih ovo je djelo započeto“. Ova se luneta može vidjeti i danas pri obilasku kaštela.
U slojevima zidova kvadratne kule pronađene su freske, tako da je moguće i da je cijela kula služila za liturgijska ili druga slavlja, a izvjesno je da je kula kasnije imala funkciju sudnice.
Ovu kulu možemo prepoznati i na najstarijoj sačuvanoj slici grada Krka, onoj slikara Girolama da Santa Crocea, na kojoj sv. Kvirin drži grad Krk. Slika je nastala oko 1530. godine, a danas se može pogledati u franjevačkoj crkvi na Košljunu.
Putnik namjernik danas ulazeći u kvadratnu kulu započinje obilazak kaštela. U prizemlju je izložen najstariji spomenik na kojem se spominje ime grada Krka, iz 4. stoljeća, a na prvom se katu može proučiti i rodoslovlje Frankopana, te razgledati lutke u odjeći iz frankopanskog doba.
Okrugla ili Venecijanska kula
Ova je kula nazvana Venecijanskom kulom jer je obnavljana u doba mletačke vlasti, koja je svoj potpis na njoj ostavila u obliku naknadno uzidane ploče s lavom sv. Marka, s uklesanim natpisom Aureae Venetorum libertati (Svetoj venecijanskoj slobodi), 1500. godine. Ta se ploča i danas vidi s vanjske strane kule.
Iz unutrašnjosti ove kule možemo raspoznati impozantna vrata koja su danas zazidana, a u vrijeme izgradnje imala su rešetku. Možemo razgledati i topovske niše, koje su okrenute prema gradu, a to se, prema primjeru iz Dubrovnika, tumači venecijanskim običajem da se osiguravaju od svojih vazala. Danas je u prizemlju okrugle kule postavljena izložba koja nudi kulturno-povijesni pregled nastanka grada Krka, od dobra Liburna do danas. Penjući se na drugi kat okrugle kule izlazimo u obilazak cijelog kaštela po zidinama s kojih se pruža pogled na sve četiri strane svijeta.
Zidine kaštela
Na sjeverozapadu kaštela umjesto četvrte ugaone kule, uz tri postojeće, pronalazimo tzv. „mašikul“, stražarsko mjesto, koje je bilo natkriveno i ograđeno, ali nije bilo prava kula. Ovo je argument pretpostavci da je cijeli kaštel izgrađen tako da su zidine nadograđene na dvije zatečene, starije kule (kvadratna i austrijska)i iskorištene kao ugaone točke, koristeći njihov pogodan položaj prema moru i gradu.
Kamene konzole koje pronalazimo duž cijelih zidina svjedoče da su se i zidine i kule koristile za ophodnju, pomoću drvenih greda ali i kamene i ciglene građe. Na južnim zidinama vidimo otvore puškarnica koje su imale i poklopce za zaštitu strijelaca.
Unutrašnjost kaštela je nenatkriveni veliki prostor u kojem su se sklanjali vojnici, ali i građani u vrijeme opasnosti. Šterna – spremnik za vodu, je osiguravala pitku vodu, a dva izlaza, s južne i zapadne strane, služila su za opskrbu.
U otvorima u sjevernim zidinama, topovskim nišama, danas su izloženi eksponati: u jednom mjera za žito (koja je služila i za prodaju i za oporezivanje), a u drugom najstariji rimski zapis na Krku, koji govori o proširenju zidina, te tako svjedoči o postojanju grada 50.-30. g. pr. Kr.
U udubinama na južnim zidinama izloženi su cipusi, liburnijski nadgrobni spomenici.
Kako je Frankopanski kaštel spretno uklopljen u rimske gradske zidine, i u današnjosti izaziva divljenje povjesničara. Na istočnoj je strani vidljiv izlaz na stare zidine, a praktično su iskorištene i starije kule da bi se utvrdilo ovo obrambeno i vojno zdanje.
Danas je Frankopanski kaštel u gradu Krku jedan od najvažnijih spomenika obitelji Frankopan, jedne od najmoćnijih obitelji u povijesti Hrvatske između 12. i 17. stoljeća, vrijedan izvor za tumačenje vojne i urbane povijesti grada, ali i čarobno mjesto za posjetitelje koji traže kako se i zašto se dogodilo to da smo postali ovakvi kakvi jesmo i kakvi možemo biti…