• Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Indeks Članka

cimg5416

 

Frankopanski kaštel

Frankopanski je kaštel jedan od najvećih povijesnih svjedočanstava naseljenosti Krka. S mirnog, prostranog trga Kamplin danas se kreće u obilazak kaštela: autentičnih kamenih prolaza starih devet stotina godina, koji su djelomično obnovljeni i pretvoreni u izložbene prostore, a djelomično prepušteni uslojavanju koje je svako vrijeme i svaka generacija upisivala u nj. Danas se cijelo zdanje može razgledati šetajući po zidinama, obilazeći katove triju kula i promatrajući prostranu unutrašnjost kaštela.

Frankopanski je kaštel dugotrajno gradila krčka plemićka obitelj Frankopani, između 12. i 15. stoljeća, sa svrhom obrane grada, da bi se unutar njegovih zidina mogli skloniti i vojnici i građani u slučaju napada.

p1011102

 

Kvadratna kula ili Sudnica

Kvadratna kula najstariji je dio kaštela. Pretpostavlja se da je izgrađena samostalno, u funkciji zvonika katedrale, budući da krčka katedrala nije imala drugog zvonika. S ove su se kule, osim crkvenih zvona, čula i zvona za uzbunu kad bi grad bio u opasnosti. Dokaz o godini izgradnje jest luneta koja je pronađena iznad vrata kvadratne kule, a na kojoj stoji natpis:
„Ovo je djelo  čitave zajednice godine Gospodnje 1191. U vrijeme Ivana biskupa krčkog i Bartola i Vida kneževa krčkih ovo je djelo započeto“. Ova se luneta može vidjeti i danas pri obilasku kaštela.

U slojevima zidova kvadratne kule pronađene su freske, tako da je moguće i da je cijela kula služila za liturgijska ili druga slavlja, a izvjesno je da je kula kasnije imala funkciju sudnice.

Ovu kulu možemo prepoznati i na najstarijoj sačuvanoj slici grada Krka, onoj slikara Girolama da Santa Crocea, na kojoj sv. Kvirin drži grad Krk. Slika je nastala oko 1530. godine, a danas se može pogledati u franjevačkoj crkvi na Košljunu.

Putnik namjernik danas ulazeći u kvadratnu kulu započinje obilazak kaštela. U prizemlju je izložen najstariji spomenik na kojem se spominje ime grada Krka, iz 4. stoljeća, a na prvom se katu može proučiti i rodoslovlje Frankopana, te razgledati lutke u odjeći iz frankopanskog doba.

cimg5347

 

Okrugla ili Venecijanska kula

Ova je kula nazvana Venecijanskom kulom jer je obnavljana u doba mletačke vlasti, koja je svoj potpis na njoj ostavila u obliku naknadno uzidane ploče s lavom sv. Marka, s uklesanim natpisom Aureae Venetorum libertati (Svetoj venecijanskoj slobodi), 1500. godine. Ta se ploča i danas vidi s vanjske strane kule.

Iz unutrašnjosti ove kule možemo raspoznati impozantna vrata koja su danas zazidana, a u vrijeme izgradnje imala su rešetku. Možemo razgledati i topovske niše, koje su okrenute prema gradu, a to se, prema primjeru iz Dubrovnika, tumači venecijanskim običajem da se osiguravaju od svojih vazala. Danas je u prizemlju okrugle kule postavljena izložba koja nudi kulturno-povijesni pregled nastanka grada Krka, od dobra Liburna do danas. Penjući se na  drugi kat okrugle kule izlazimo u obilazak cijelog kaštela po zidinama s kojih se pruža pogled na sve četiri strane svijeta.

 

 

cimg0206

 

Zidine kaštela

Na sjeverozapadu kaštela umjesto četvrte ugaone kule, uz tri postojeće, pronalazimo tzv. „mašikul“, stražarsko mjesto, koje je bilo natkriveno i ograđeno, ali nije bilo prava kula. Ovo je argument pretpostavci da je cijeli kaštel izgrađen tako da su zidine nadograđene na dvije zatečene, starije kule (kvadratna i austrijska)i iskorištene kao ugaone točke, koristeći njihov pogodan položaj prema moru i gradu.
Kamene konzole koje pronalazimo duž cijelih zidina svjedoče da su se i zidine i kule koristile za ophodnju, pomoću drvenih greda ali i kamene i ciglene građe. Na južnim zidinama vidimo otvore puškarnica koje su imale i poklopce za zaštitu strijelaca.
Unutrašnjost kaštela je nenatkriveni veliki prostor u kojem su se sklanjali vojnici, ali i građani u vrijeme opasnosti. Šterna – spremnik za vodu,  je osiguravala pitku vodu, a dva izlaza, s južne i zapadne strane, služila su za opskrbu.
U otvorima u sjevernim zidinama, topovskim nišama, danas su izloženi eksponati: u jednom mjera za žito (koja je služila i za prodaju i za oporezivanje), a u drugom najstariji rimski zapis na Krku, koji govori o proširenju zidina, te tako svjedoči o postojanju grada 50.-30. g. pr. Kr.

U udubinama na južnim zidinama izloženi su cipusi, liburnijski nadgrobni spomenici.
Kako je Frankopanski kaštel spretno uklopljen u rimske gradske zidine, i u današnjosti izaziva divljenje povjesničara. Na istočnoj je strani vidljiv izlaz na stare zidine, a praktično su iskorištene i starije kule da bi se utvrdilo ovo obrambeno i vojno zdanje.
Danas je Frankopanski kaštel u gradu Krku jedan od najvažnijih spomenika obitelji Frankopan, jedne od najmoćnijih obitelji u povijesti Hrvatske između 12. i 17. stoljeća, vrijedan izvor za tumačenje vojne i urbane povijesti grada, ali i čarobno mjesto za posjetitelje koji traže kako se i zašto se dogodilo to da smo postali ovakvi kakvi jesmo i kakvi možemo biti…